Povijest galerije
Ivan Meštrović, najpoznatiji i najutjecajniji hrvatski kipar prve polovice 20. stoljeća, rodio se u Vrpolju, 15. kolovoza 1883., dok su mu otac Mate i majka Marta bili na privremenom radu u Slavoniji. Podatak o mjestu rođenja velikog kipara zabilježen je u Matici krštenih župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Vrpolju, u koju je Ivan Meštrović upisan pod prezimenom Gabrilović.
S navršenih godinu dana Ivan se s roditeljima vratio u zavičaj, Dalmatinsku zagoru, mjesto Otavice pokraj Drniša u kojima je proveo djetinjstvo. Prema vlastitom priznanju, Meštrović nikada poslije nije bio u Vrpolju.
Ideja o izgradnji muzeja posvećenog velikom umjetniku u mjestu njegova rođenja rodila se između dva svjetska rata. Antun Knežević, vrpoljački seljak i javni radnik, u svojoj knjižici zapamćenja „Divlji brak – zgode i nezgode hrvatskoga seljaka“ (Beograd, 1936.) zabilježio je razgovor sa začetnikom ideje, učiteljem Josipom Golom. Gol je predlagao da se u Vrpolju sagradi sokolski dom i da ga se u čast svjetski poznatog kipara, rođenog u njihovom mjestu, nazove „Dom Ivana Meštrovića“ .
Povijest Spomen galerije Ivana Meštrovića u Vrpolju neraskidivo je vezana s osnivanjem Kulturno-umjetničkog društva i muzeja „Ivan Meštrović“, 3. ožujka 1957. godine, ostvarenog na poticaj grupe vrpoljačkih intelektualaca predvođenih, tad već umirovljenim učiteljem, Josipom Golom. Zamišljena je kao spomen-dom u kojemu će se čuvati i slaviti djelo velikana hrvatske umjetnosti rođenog u Vrpolju.
Predstavnici Društva sa svojim su planovima upoznali i velikog kipara, koji im daruje jedno svoje djelo „Majčina briga/Majka i dijete“(gips, Beč 1905.). Muzej naravno, nisu uspjeli izgraditi te su nakon smrti Ivana Meštrovića (16. siječnja 1962., South Bend, Indiana, SAD) na neko vrijeme prestale aktivnosti u Vrpolju.
Društvo obnavlja svoj rad 18. lipnja 1967. pod nazivom Kulturno društvo „Ivan Meštrović“ i pokreće aktivnosti za gradnju Spomen galerije Ivana Meštrovića. Umjetnikovo djelo „Majčina briga“ iste godine odlijevaju u broncu i u lipnju 1968. postavljaju pred novoizgrađenu zdravstvenu stanicu kao prvi javni spomenik u Vrpolju. Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, sredinom kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije. Gradnja je financirana sredstvima Općine Slavonski Brod, Mjesne zajednice Vrpolje, uz pomoć poduzeća s područja ondašnje općine te doprinosom samih Vrpoljčana. Završetak izgradnje pomogao je i ondašnji republički fond za kulturu.
Spomen galerija Ivana Meštrovića otvorena je 3. lipnja 1972. godine sa stalnim postavom djela Ivana Meštrovića, posuđenim iz Atelijera Meštrović iz Zagreba i Gliptoteke HAZU. Na otvorenju galerije bila su izložena 22 Meštrovićeva rada (od kojih 20 u gipsu – posudba i dva u bronci – vlasništvo galerije). Sukladno raspoloživim financijskim sredstvima i uz odobrenje članova Meštrovićeve obitelji (supruge Olge, a potom i kćeri Marije Meštrović) u razdoblju 1972.-1989. Spomen galerija odlijeva 17 Meštrovićevih djela, a jedno otkupljuje, stvarajući fundus Meštrovićevih djela u svome vlasništvu koji sadrži 21 djelo od kojih je – 20 u bronci i jedno u gipsu.
Danas je u stalnom postavu predstavljano 35 radova velikog kipara od kojih je 14 na posudbi, a jedno je izloženo u parku.
Uz zbirku Meštrovićevih radova Spomen galerija prikupila je i zbirku radova drugih autora uglavnom povezanih s Ivanom Meštrovićem ili djelovanjem Kulturnog društva „Ivan Meštrović“ Vrpolje.
Od otvorenja 1972. godine Spomen galerija djeluje u sastavu KD-a „Ivan Meštrović“ Vrpolje (od 1984. ponovno KUD-a „Ivan Meštrović“), ostvarujući pri tome uspješnu suradnju s Atelijerom Meštrović iz Zagreba i prvom kustosicom i voditeljicom Atelijera, gospođom Vesnom Barbić, i njezinim nasljednicima, koja traje do današnjih dana.
Rješenjem Ministarstva kulture i prosvjete RH, Klasa: 025-04/94-01/01. od 28. ožujka 1994. osnivačka prava nad Spomen galerijom prenose se na Brodsko-posavsku županiju.
Za vrijeme Domovinskog rata 1991. – 1995. stalni postav je izmješten. Vraćen je u obnovljene prostore Spomen galerije u sklopu obilježavanja prve obljetnice vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ i Dana županije 1. svibnja 1996. godine. Iste godine Skupština Brodsko-posavske županije donosi Odluku o osnivanju ustanove u kulturi Spomen galerije Ivana Meštrovića te je u Trgovačkom sudu ustanova registrirana kao samostalni pravni subjekt.
